-Ako je tako...-rekao je ponovo sedajući-Onda se smesta gubi iz moje kuće!
Molim?!Čekaj malo,šta ovaj priča?!Ja došao ovde da ga upoznam,on mene izbacuje iz kuće?!
-Ali...Ja...-počeo sam da mucam.
-Baš me briga šta ti,šta ovo,šta ono,izlazi iz moje kuće!
-Ali zašto?!
-Ne raspravljaj se nego smesta izađi da ne zovem obezbeđenje!
-Ama šta je sa tobom,čoveče!?Reci bar zašto me isteruješ!
-Zato što ne želim da imam ništa ni sa kim iz te porodice,a sad tutanj!-vikao je dok me je bukvalno gurao iz kuće.
-Zašto,dođavola?!
-Sigurno su ti do sad sve ispričali,ne moram ništa da ti pričam,ajde ćao!
-Ne,došao sam na svoju odgovornost!
-E pa onda ću na tvoju odgovornost da ti raznesem glavu ako smesta ne izađeš!
-Ok,smiri se,pusti me bar da kažem nešto,Hantere!
-Već sam ti rekao,ja sam za tebe gospodin Džejkobs!
-Ma daj,porodica smo!
-Baš me briga,ja sam odavno prekinuo sve veze sa njima!
-Dobro,samo me slušaj!
-Imaš minut.
-Dovoljno.Prvi razlog što sam došao je da te čisto upoznam,ipak smo porodica.
-Veoma glup razlog.Koji je drugi?!
-Da ti postavim jedno pitanje...
-Koje?!Zašto sam otišao?!Zašto više ne želim da vidim nikog od tamo?!Zašto smo se uopšte posvađali?!Rado ću da ti odgovorim!
-Nije to.Hoću da pitam...Zašto si ga tako ostavio tamo?
Zbunio se.Hah,pa ja imam neopisivi talenat da i najhladnokrvnije ljude ostavim bez teksta!Stvarno sam car!
-Koga?-pitao je tiho kad se konačno pribrao.
-Znaš dobro...Han.
Odjednom,skroz je pobledeo.Konačno je skinuo one ogromne naočare i pogledao me je tim svojim krv crvenim očima.To je neka porodična boja,jedino ja imam ovakve kakve imam,drugačije nijanse,ni ja nemam pojma kakve,za mene je crvena crvena,kakve god nijanse bila.
-Odakle ti to?!
-Šta?-pitao sam praveći se lud.
-Samo me je jedna osoba tako zvala nekada,odakle ti to?!
-E,baš za tu osobu te pitam.
-Šta ti uopšte znaš o njemu?!
-Znam da je bio jako tužan kad si otišao.Ali,obećao si mu nešto i to nisi ispunio...Zašto?
-Kako ti znaš sve to i ko si,dođavola,ti?!
-Odgovori mi na pitanje,Han.
-Prestani da me zoveš Han i reci mi ko si ti!
-Rekao sam ti malopre,Reks Kiler.
-Malo detaljnije,moliću.
-Ah,kako ste svi dosadni sa time...Reks Čejs Konor Kiler.
-Nisam to pitao.
-Dobro,odgovoriću ti na to što si pitao...Ja sam sin te osobe koju si ostavio.
Ponovo je prebledeo i otvorio je usta od čuda.Haha,sad ja vodim u tvojoj igri!
-Misliš...Redov sin?!
YOU ARE READING
I don't have power,I am a power
Fantasy,,Bila je to samo mala greška,ali me je koštala...Mogla bi se i nazvati nesporazumom,ne greškom,ali sve jedno,taj tren je bio koban.Posle toga,klupko laži je počelo da se odmotava...Tek tad sam saznao svoju pravu svrhu,svoje poreklo i svoju zlu str...