9. Dan i noć

850 78 6
                                    

,,Sigurna si u to, Lisa? Ne podnosiš kada neko drugi uzima tvoje zasluge." Aida je oklevala da nastavi samostalno Lisin slučaj, koji se, zapravo, vodio na Murata. Lisa Nagulov je detektivka, te iako je partner sa Muratom, želela je nešto svoje, i nije mogla da prihvati da mu samo pomaže. Predala je zadatak nakon par sati dubokoumnog premišljanja svojoj prijateljici.
,,Sigurna sam sto odsto u svoju odluku. Preda mnom se nalazi nešto veliko, neotrkiveno, zasad ću raditi sama, a ti pomaži Muratu. Nije smak sveta, a ti i on se bolje slažete." Kazala je Lisa sevši za svoj radni sto koji je bio pun različitih papira. Sve je prebacila na Aidin sto jer će njoj biti potrebnije sve nove informacije. Prvi put, Lisa nije bila posvećena slučaju. Uzrok svemu, bila je njena prošlost i bitka za pravdu, koje je ostavljaju napetu da počne što pre sa radom. Obe su pogledale u Murata kada je ušao u kancelariju. Aida je približila klizeću stolicu Lisi nastavivši govor tiše. ,,On i ja smo ti koji se ne slažemo. Biće čudno da radim s njim." Oklevala je.
,,Hah. Navići ćeš se. Pogledaj ga!" Naglasila je poslednje reči te je on podigao pogled. ,,Vidi ga kako je lep! Ima mišiće, ima lepo lice, pametan je, je li tako misliš o sebi, Murate?" On skloni plastičnu čašu koju je prethodno stavio na Lisin sto i baci je u kantu. ,,Bila je za tebe. Nisi zaslužila ovu kafu."
,,Nisam je ni tražila."
Pomalo se zarumeneo nakon Lisinog ispada. Prostrelio ju je pogledom i uglavio jednu faciklu između stolova kako se ne bi gledali.
,,Zašto se nisam setila ovog ranije?" Zamišljeno će Lisa.
,,Vi dopunjujete jedno drugo." Nastavila je Aida. ,,Kao dan i noć ste, ti si hleb a on margarin." Lisa je iskolačila oči i udarila neprimetno drugaricu po ramenu. ,,Ne lupetaj gluposti!" Obrecnula se te je ustala. ,,Samo me obaveštavaj o napretku i zovi ukoliko bude potrebna pomoć. Možda budem tražila tragove ukoliko ne uspem u novom slučaju."
Murat je posmatrao Lisu krišom praveći se da zapisuje nešto. Zevnula je jednom te se uvis protegla iztežući telo. Sklonio je pogled na papir. Potom je shvatio da se pakuje i za manje od minuta je više nije bilo i kancelariji. Klizna vrata tek što su se zatvorila.
,,Izgleda da sada radiš sa mnom." Pogledao je u Aidu koja mu je bacila na sto dosije. ,,Biće ovo duga noć." Dodala je.

,,Fascikle. Papiri. Bilo šta..." Lisa je gunđala sebi u bradu tražeći u dedinom kabinetu slučaj iz 2004. godine. Sve u skučenoj sobi bilo je uredno namešteno ali svaki veći papir je bio više upadljiviji i gutao one manje. Uz pomoć šrafcigera koji je donela iz sobe obila je bravu na jednoj fioci. Prošla je rukom preko svih kopija dosijea koje je njen deda držao tajno ovde. Bila je očarana svim tim popunjenim papirima. Ona želi da bude detektiv, ali da samostalno radi, bez da bude u policijskoj stanici. Dok ne reši svoj slučaj, neće se nikuda maći s mesta. Prst joj se zaustavio na fascikli koja je bila obeležena crvenom trakom pri vrhu. Izvukla ju je i duboko udahnula. To je ta. Nema ni ime osumnjičenog niti ikakvi podaci koji bi joj bili od pomoći. Nerešeno ubistvo.
Progutala je knedlu te je drhtavom rukom zatvorila fioku. Više ništa joj nije potrebno. Sve što želi, nalazi joj se u rukama, ali napola. Tačnije, to je samo jedan sitni detalj koji će je odvesti do mračnog puta kroz koji će pešačiti sama. Njena prošlost se sada nalazi u njenim rukama. Prošlost od pre četrnaest godina.
,,Prestani da budeš kukavica." Govorila je naglas. Zaključala je dedin kabinet i otišla u svoju sobu-zna da je tamo niko neće ometati. Svi papiri izleteli su iz fascikle kada ju je Lisa bacila na krevet.
Graške znoja su joj se pojavili na čelu. Nemam snage. Ne sada. Ne večeras.
Lisu su za noć vezivala samo loša sećanja. Volela je da se opusti tokom večeri, ponekad i da se prošeta kada nikog nema napolju, ali ne dugo. Plašila se da ostane sama negde tokom noći. A mogla je da zaspi samo na jedan način: gledajući u zvezde.
Pokupila je sve papire i stavila ih na sto. Nije imala hrabrost da večeras gleda na užasavajuće slike i da nakon toga mirno spava. Bacila se na krevet pokušavajući da zatvori oči koje su je pekle.
Potom se setila Aidine rečenice ,,kao dan i noć ste"-I da jesu, iako je nije volela, ona je bila noć od njih dvoje dok je on bio dan.

Crna sećanja (Završena)Where stories live. Discover now