Šesto poglavlje

385 12 1
                                    

Nakon predavanja Maja i ja odlazimo u grad na koktele.
Naručujemo dvije margarite,tekila na prazan želudac, savršena kombinacija. Konobar donosi po dvije margarite za svaku, Maja se cereka trljajući ruke od uzbuđenja.
"Kuća časti rundom." Konobar stavlja margarite na stol, namigne Maji.
"Hvala ti šećeru." Maja mu zahvaljuje sa smiješkom na licu, rukom mu pošalje pusu dok odlazi od našeg stola.
Nevjerojatna je, kad krene koketirati nezaustavljiva je, do kraja večeri će ga zbariti.
"Čin čin, napokon smo dočekale vikend!" Kucne čašom o moju i ispije pola margarite u jednom gutljaju.
"Da lako je tebi, ti ne radiš. Ja sam popodnevna smijena sutra." Otpijam veliki gutljaj, paleći cigaretu uvalim se u stolicu. Sranje, sutra dolazi nova pošiljka knjiga na latinskom.
Maja tipka po mobitelu cerekajući se.
"Stvarno nisi oke! Došla si samnom na cugu, izvoliš se onda i družit samnom." Kažem iziritirano, odjednom mi postaje vruće, možda bih trebala ipak nešto pojesti.
"Gle stvarno mi je ovo sad važno. Odlučila sam noćas Davida pozvati kod sebe na prkvatnu zabavu. Kužiš me, ne?!" I dalje ne ispušta mobitel iz ruke.
"David?" Ispijam margaritu do kraja, zavalim se nazad u stolicu. Osjećam se kao da lebdim, kao leptir, slobodna, oke kristalno je jasno da sam pijana.
"Jojj Lana, David ili Big Daddy. Lik je profesionalni hrvač, metar devedeset, sto deset kila čistih mišića, izgleda kao grčki bog. A da mu tek vidiš alat." Namiguje mi cerekajući se. Ispija pola druge čaše, kad prije je stigla prvu ispiti, čudim se.
"Ahamm i kad ga planiraš pozvati?" Super, sad će me odpiliti zbog ševe, morat ću sama pješke doma. Tipično za Maju.
"Mmm paaa... Čuj budemo još jednu popile pa ću mu onda poslat poruku kad točno." Maše  konobaru pokazujući mu prazne čaše na našem stolu.
"Nee, ja više ne mogu. Ništa nisam jela, zlo će mi biti."
Već znam kako ću ujutro biti mamurna, ne želim još i želudac otrovat.
"Jao koja si ti konzerva, oke onda jedna margarita za mene, a za tebe mineralna." Odlazi do onog istog konobara koji joj je namignuo. Dugo joj je trebalo da me ostavi samu.
Palim cigaretu razmišljajući o Felixovim riječima, "predobri ste, prepristojni", voli li on pristojne i dobre djevojke, pitam se. Gledam Maju, bez imalo srama flertuje sa konobarom, dodiruje mu nadlakticu dok se smije njegovoj šali, uzima njegov mobitel, vjerojatno razmjenjuju brojeve. Ovaj vikend ševi Davida, a sljedeći ovog slatkog plavokosog konobara. Ponekan poželim biti kao Maja, samouvjerena, komunikativna,zavodljiva. Zamišljam ju kako flertuje sa Felixom, dodiruje njegove snažne ruke, namiguje mu. Možda Felix više preferira djevojke poput Maje, pomislim. Ljuti me ta pomisao, ispijam drugu margaritu do kraja.
"Naš novi prijatelj Ian će nam donjeti long island ice tea." Sjeda namigujući mi.
"Ne ja ne mogu,zapravo mislim da ću polako krenuti." Uzimam torbu, polako se ustajem, lagano mi se vrti u glavi.
"Ti to mene zezaš? Ostavljaš me samu!" Gleda me izbuljenih očiju, ljuta je.
"Umorna sam. Zabavi se noćas sa Ianom i Davidom." Kažem smijeći se. Koliko je luda obojicu će noćas odvest doma.
"I budem, samo da znaš! Hejj pošalji mi poruku da si stigla doma." Čvrsto me zagrli, sve o čemu sad razmišljam je burek sa sirom, koliko sam gladna.
"Pusa, čujemo se." Izlazim van na hladnoću, razmišljam kako sam trebala obući i kaput.
Hodajući prema stanu shvaćam da je prekasno za burek, sve pekarne su zatvorene, prošla je ponoć.
Ulazim u stan, bacam torbu na pod, skidam odjeću bacajući ju po podu, zdrapala sam najlonke, krasno.
Odlazim u spavaću sobu, oblačim majicu i bacam se u krevet. Strop se vrti dok gledam u njega, nisam trebala toliko popiti. Zvoni mi mobitel.
"Haloo!! Kaj sam ja rekla, jesi došla doma?" Maja pokušava nadglasati glasnu glazbu u pozadini. Sigurno je u klubu.
"Jesam, doma sam. Dobro sam ne brini..." Jedva uspijevam držati oči otvorene.
"Okidokii, pusaaa!"Pozdravlja me brzo i poklopi slušalicu.
Osjećam se tako usamljeno, dosadnom,svi se prema meni ponašaju kao da sam nevidljiva.
Sjetim se Felixa. On me vidi, njemu nisam nevidljiva.
Pitam se, razmišlja li on o meni ovoliko kao ja o njemu.
Sklapam oči, sjedi na klupi u plavome odijelu, prevrće upaljač u ruci, smiješi mi se. Tonem u san misleći na njega.

Sjajne male stvariWhere stories live. Discover now