KALINIĆ 💫♥😻

665 27 24
                                    

pour la mel-ss

Lovru znam od najranijeg djetinjstva. Moja najranija, ona prva- dječija sjećanja blisko su vezana uz njega. Daljina nije uništila naše prijateljstvo, naprotiv... Ojacala ga je.

Pratila sam ga u Rusiji, po dočecima.

...

Danas, ustvari za deset minuta, vodi me na večeru. To mi nagrada jer sam bila... Dobra cura? Pojma nemam.
Dotok misli prekine truba, na što mi se želudac stegne. Nelagoda mi ispuni tijelo na osjećaj leptirića, jer...

Pa, ovi osjećaji prema njemu su mi sasvim novi i nepoznati.

Siđem niz stepenice, javim se mami pa izađem. Ubrzo i zastanem, kad ga ugledam kako stoji pored auta- kao da je zaleđen u vremenu. Nosi crno odjelo, ruke su mu u džepovima dok me nonšalantno odmjerava. Zadrhtim na prodornost tog pogleda, pa mu priđem i zagrlim ga.

"Idemo?" Kimnem, nemoćna za govor.
Otvori mi vrata, a deset minuta iza izlazimo iz grada. "Ček, ček, ček... Kuda me vodiš?" Nasmije se, pa me primi za ruku, pa je prinese usnama ostavivši lagan trag poljupca na njoj.

Potom ju vrati nazad, a jedini posjetnik na ovo što se desilo su naši isprepleteni prsti.

...

"Stigli smo." Kaže kada se zaustavimo u nekoj nedođiji. Potom izađe pa mi otvori vrata, i ne puštajući mi ruku povede me u mrak. Najednom, u tami zasja drvo, osvjetlivši dekicu za piknik pored koje se nalazila košara sa  hranom i alkoholom. "Š- što je ovo?"

Nasmije se pa me obgrli oko struka. Usnama mi dodirne uho, pa lagano šapne: "Iznenađenje, malena moja." Protrnem, pa shvatim da večeras želim riskirati sa njim. "Dođi, Marija." Povuče me za sobom, i u trenu se smjestimo na dekicu.

Pola sata iza, on ustaje.

"Kud ideš? Ne ostavljaj me samu." Nasmije se, pa mi pruži ruku. "Dođi."
Kaže, a ja kada ustanem on...

Klekne.

"Mare moja, nisam načisto sa sobom. To znaš. Ali, zadnja tri mjeseca... Nešto se čudno dešava samnom. Drhtim u tvojoj blizini, želim te na sve moguće i nemoguće načine..." Stane, pa me pogleda. "Mare moja... Zaljubio sam se. Volim te, više nego juče, manje nego sutra. Imam tu neku prazninu u grudima i jedino bi ju moglo ispuniti tvoje 'da'. Hoćeš... Hoćeš li se udati za mene?"

Pretrnem, a suze mi krenu niz lice dok bezglasno jecam. Nijemo kimam glavom, pa ga zagrlim. Napokon osjetim njegove usne na mojima.

"Volim te, Kaliniću." Promumlam kroz poljubac. "I ja vas, buduća gospođo Kalinić."

IMAGINES /vatreni/Where stories live. Discover now