Poglavlje 48.

1K 62 3
                                    

Uzela sam njegovu ruku i spustila je.
- Lun...- zastao je. Otkopčala sam grudnjak. Nasmijao se i sustio glavu. Moje usne su se izvile u blagi osmijeh. Pomazio me je po obrazu.
- Samo se smij.- rekao je. Njegova ruka se vratila ispod moje majice a njegove usne na moje. Zavukla sam ruku pod njegovu bijelu kosu. Lagano mi je krenuo dizati majicu. Podigla sam ruke. Skinuo ju je, zajedno sa grudnjakom. Spustila sam glavu i zatvorila oči. Stavila sam ruku na čelo.
- Hej.- uhvatio je moju bradu sa dva prsta i lagano mi podigao glavu. Gledala sam ga u oči.
- Opusti se.- rekao je. Poljubila sam ga. Sada sam ja svukla njegovu majicu. Mišići na njegivom tijelu su se ocrtali.
Privukao me je bliže sebi. Uhvatio me je i podigao. Spustio me je na krevet. Stao je.
- Želim da sama to uradiš. Da budeš sigurna da te ne silim na ovo. Da ja budem siguran da želiš ovo.- rekao je. Zastala sam i dobro promislila. Svukla sam šorc. Ostala sam u donjem vešu.
Lagano je svukao svoje hlače. Legla sam a on kraj mene. Stavio je svoju ruku na moj stomak. Zadrhtala sam. Privukao me je bliže sebi i zagrlio. Ostsvio je poljubac na mom vratu. Naježila sam se.
- Želiš li ovo?- upitao me je. Zatvorila sam oči.
- Želim, ali obećaj mi nešto.- rekla sam.
- Obriši sjećanje na prvi put.- rekla sam. Nasmijao se. Uzeo je moju ruku i ispreplitao nam prste.
- Moju krv, znoj i suze. Obećavam.- rekao je. Te riječi ću pamtiti do kraja života. Stao je iznad mene. Ljubio me je polako ali strastveno. Njegove ruke su prelazile preko mojih ledja, kukova. Na kraju je njima prešao preko mojih butina. Lagano je prstom zakačio moj donj veš. Dok je ruku pomjerao prema dole tako je moj donji veš klizio. Kada ga se riješio bacio ga je na pod. Ja sam lagano svukla njegov. Srce mi je zakucalo. Zabolilo me je. Još me nije prošlo od onoga dana. Onda je bol nestala. Bio je tako nježan i išao je polako. Par puta je stao da me pita da li sam dobro i da li smije nastaviti. Tijela su nam se počela znojiti. Ležali smo u tišini ispod jorgana. Bila sam u njegovom zagrljaju. Neko je pokucao na vrata.
- Luna? Da li je sve u redu?- upitala je mama zabrinuto na vratima. Nisam se pomjerala.
- Jeste mama. Razgovaramo.- nasmijala sam se na ovu laž.
- Dobro. Rebeka je zaspala na trosjedu da znaš.- Jungiju je pobjegao osmijeh. Lagano sam ga ćušnula laktom. Poljubio me je u tjeme.
- Ostani.- rekla sam.
- Hoću. Ne idem nigdje dok zora ne osvane.- šapnuo je. Zagrlio me je jače. Uzela sam njegovu ruku i ispreplitala nam prste.
- Jungi volim te.- rekla sam.
- Ja tebe više.- šapnuo je. Nasmijala sam se. Oči su mi se lagano sklopile.

Loš momak Where stories live. Discover now