Part 9

12.4K 659 20
                                    


Nakon pola sata Viktor je počeo da diže tegove a ja sam i dalje bila na traci na trčanje. Dopisivala sam se sa devojkama i istovremeno posmatrala okolinu, zaključila sam da puno ljudi ovde poznaje Vikitora, uglavnom su razmenjivali par reči ili klimanje glavom. Meni niko nije prilazio. Otkucala sam poruku Jovani da treba neko da mi se nabacuje, njoj je pala na pamet genijalna ideja i rekla mi je da će poslati Miloša, on je njen prijatelj iz srednje škole i neka vrsta bodi bildera, obožava da flertuje sa devojkama, ali je i jako dobar i pozitivan tip.

Kako sam bila sama na traci vreme mi je prolazilo jako sporo, Viktor je bio na drugom kraju teretane i nismo mogli da razgovaramo. Zato kad sam ugledala Miloša, iskreno sam se obradovala.

- Opa lutko izgledaš odlično – namignuo mi je.

- Miloše – zaustavila sam traku i zagrlila ga.

- Ala si napumpan.

- Radim na tome, koga treba da nerviram?

- Tipa u uglu u crnoj majici, diže tegove, i hvala ti puno za ovo.

- Znaš da sam ja romantična duša. Hoćeš da vežbamo zajedno?

- Šta bismo ti i ja mogli zajedno da vežbamo? Pogledaj koliki si – nasmejala sam se od srca.

- Mogu tebe da dižem umesto tegove.

- Ha, ha jako smešno.

- Pored toga što sam romantičan ja sam i humorističan tip.

- I narcisoidan – morala sam da dodam.

- Moraš prvo da zavoliš sebe da bi te i drugi voleli – pravi se pametan.

- To je bilo tako pesnički

- Onaj tvoj ide ka nama, osmeh na lice – namignuo mi je.

- Hoćemo li kući? – Viktor pita ne preterano ljubazno.

- Aha – klimnula sam glavom.

- Zdravo ja sam Miloš – pružio mu je ruku.

- Viktor – bio je poslovan.

- Vidimo se lutko. Prijatno Viktore.

- Ćao Miloše – zagrlili smo se a Viktor ga je odmerio jedva primetno.

- Ko je napumpani? – pitao je kad se udaljio.

- Prijatelj.

- Mislio sam da nemaš muške prijatelje – uhvatio me je.

- On je Jovanin drug iz srednje škole.

- Dopadaš mu se.

- A to si zaključio po čemu? – ljubomoran je.

- Muško sam – rekao je to kao da je time sve razjasnio.

- Kao što sam rekla on je prijatelj, i nije imao loše namere, on samo voli da flertuje sa devojkama – slegnula sam ramenima.

- Dobro. Tuširamo se ovde ili kući?

- Kući, uostalom mrtva sam gladna – krče mi creva.

- Kad si poslednji put jela?

- Pre deset sati.

- I trčiš tako gladna? – namrštio se.

- Zaboravila sam – slegnula sam ramenima.

- Zaboravila si. Hajde da uzmemo stvari i vodim te nekud da jedeš ne želim da izgledaš kao kostur – još više se namrštio i uhvatio me za ruku. Smeškala sam se dok smo išli ka svlačionicama. Stalo mu je deo mene. Bogu hvala na Jovaninim mnogobrojnim prijateljima.

Proračunato zaveden 🔚Where stories live. Discover now