2.5.

120 25 1
                                    

5. B U R N E D 

„Opekli smo se na hladne ljude. Dovraga i sa zakonima termodinamike."

NEKE RANE doista jesu previše duboke. Prate nas cijelo vrijeme i više nismo ni sigurni zašto nas boli. Samo nas boli, ponekad.

Zoey je osjećala rane po cijelome tijelu. Nove, iz dana u dan, i sve povezane s Afetom. Nije joj ulazila u glavu cijela ta priča. Koliko ju je mrzio, i kako je lako završio s njom unatoč tome. Koliko god da nije htjela razmišljati o tome, misli su joj se stalno vrtjele oko te priče.

Na njezinu sreću, ne i samo toga, jer i dalje je razmišljala o onoj kavi. Ali nije Jacob bio taj o kojemu je razmišljala. Heath je. Nije razumjela zašto. Znala je ona, uostalom, davno prije kave da ima djevojku. A nikada ju nisu privlačili zauzeti ljudi – jednostavno kao da je oko njih bio nekakav štit i nije ih vidjela privlačnima.

Jacob se držao onog pravila o tri dana, pa je tek četvrti dobila njegovu poruku. Nakon nekog vremena pričanja, dogovorili su i kavu.

I otišli su na kavu.

Nije bilo loše. Bilo joj je, doduše, malo dosadno, i nije joj trebalo dugo da shvati da nema šanse da se zaljubi u njega. Nije ju privlačio. Bio je drag, i zanimljiv, ali nije bio za nju.

A kada ju je pokušao poljubiti na kraju spoja, jednostavno je rekla da nije spremna. Što je zapravo bila laž. Bila je ona spremna, ali za pravu osobu. 


path to futureWhere stories live. Discover now