Feminizacija

PRAVO NA GLAS i SIFRAŽETKINJE

PRAVO GLASA je pravo određene grupe ljudi da na izborima bira vlast u svojoj zemlji. Glasati mogu sve punoljetne žene i muškarci. No, nije uvijek bilo tako. Nekada davno samo muškarci su mogli glasati sve dok žene nisu stekle pravo glasa 1946 godine u tadašnjoj Jugoslaviji. Ali bitka za dobijanje glasa u Evropi pa i širom svijeta nije laka. Radilo se o dugotrajnoj borbi koja je počela krajem 19 vijeka kada su osnovani prvi sifražetski pokreti (što ću objasniti u sledećem tekstu) a u nekim zemljama ta borba traje i dan danas! U Južnoafričkoj republici, recimo, bijelkinje su se izborile za pravo 1930 godine dok su crnkinje dobile to pravo 94-te! To su 64 godine razlike! Zamislite da li bi bilo pravedno da djevojčice tek u 9. razredu mogu dobiti petice i četvorke bez obzira da li su bile bolje od dječaka samo zato što su emotivne i "ne mogu" da usvoje gradivo. Ili da djevočica nekog imućnog biznismena može ići u srednju školu i fakultete, dok romska djevojčica koja voli da čita ne može ni ući u biblioteku...

SIRFRAŽETKINJE su žene koje se sa različitim metodama bore za pravo žena. Prvi sifražetski pokreti si nastali krajem 19. vijeka, prvo u SAD-u i V. Britaniji pa su se širili na ostale dijelove svijeta. Već 1870 britanskim vlastima je predata peticija koja je sadržala 3 miliona potpisa (to je skoro kao cijela BiH!) Ali peticija nije bila dovoljna (kojoj se protivila čak Kraljica Viktorija!) da se zakoni usvoje. Borba je tek počinjala a vodile su je žene: Milisent Fosit, Emili Dejvinson, Emelin Pankherst i njene ćerke (zamislite kako je kul kada vas mama povede sa sobom u revoluciju!) itd. Dok se Milisent zalagala za nenasilne metode, Emelin i njene ćerke smatrale su da se neke bitke ne mogu dobiti bez nasilne akcije i uzdrmale su Britaniju tražeći prava žena i da budu birane. O tome je snimljen film "Sifražetkinje" i na premijeri filma gdje su bili glumci i glumice feministkinje su probile ogradu uzvicima "Mrtva žena ne može da glasa" ukazujući na nasilje u porodici. Ovu borbu za pravo glasa prekinuo je 1 svj. rat u kojem su i one učestvovale i za nagradu u borbi za svoju zemlju, dobile su svoje pravo glasa 1918. godine. Da li vam se čini pravednim da za ono što su se žene borile 50 godina, da dobiju tek kada pođu u rat? Jesu li time što su držale pušku u rukama dokazale da su sposobne zaokružiti nečije ime na izbornom listiću?

Uglavnom, to je to bilo za danas, nadam se da ste NEŠTO naučili u ovom tekstu, osim same istorije pokušala sam doprinjeti ovom tekstu malo zanimljivosti i primjera.