Part 2

1.6K 65 2
                                    

            Dani su mi prolazili u magli, za nešto više od mjesec dana završavalo je prvo polugodište. Tih dana najviše sam provodila s Katherine, od onog prvog dana sprijateljile smo se i svima je bilo nejasno zašto se ona uopće želi družiti sa mnom.

Sve češće, dane smo provodile jedna s drugom, prolazile gradom, komentirale dečke i uživale u kišnim danima što ih je donosila kasna jesen. Bile smo bliskije i sviđalo mi se što napokon imam nekog za razgovor, a da nije mama. Znala sam da je to ono tinejđersko razdoblje o kojem svi pričaju, ono u kojem nam je već dosta naših roditelja koji nam vise za vratom, koji uvijek moraju znati sve što se dešava s njihovom djecom.

Tako je lako uz Katherine biti svoj, nikada nisam trebala skrivati to što živim na Pantovčaku, niti da imam novaca. Katherine nije to smetalo, ona i njezina mama imale su puno novaca koje im je slao Katherinin otac, ali živjele su skromno, ne želeći bacati novac na previše materijalnih stvari, već su spremale taj novac Katherine za fakultet. Danas je nakon dugo kiše bio prohladan sunčan dan. Sjedile smo u parku i razgovarale.

„Znaš, Nicky, već sam te davno htjela pitati, ali nisam bila sigurna hoćeš li pristati ili me odbiti.", nesigurno je rekla, pa opet nastavila „Moj otac želi da božićne praznike provedem s njime, a znam da će sve te dane provesti na poslu, pa sam se pitala bi li ti željela poći sa mnom u Španjolsku, naravno ako to iskreno želiš i ako će ti tvoji dozvoliti." Gledala sam u nju i nisam znala što da odgovorim, šokirala sam se. Stvarno sam to željela i znala sam da će mi moji roditelji to dopustiti jer su željeli da imam prijatelje i da se družim s njima.

„Oh", zgranuto sam rekla.

„Znala sam da nećeš htjeti, oprosti nisam te ni trebala pitati" Gledala sam u nju.

„Kath, nije da ne želim, samo sam se šokirala", rekla sam joj i nasmiješila se. „Svarno želim poći s tobom." Vidjela sam da su joj oči zasjale.

„Hvala ti Nicky, stvarno ti hvala, već sam mislila da ću morati Božić provesti sama." Nasmijala sam se pokušajući je zamisliti, znala sam da joj ne bi bilo lako jer je jedinica kao i ja, znala sam da je usamljena, da želi nekog tko će joj biti poput sestre. Odjednom me zagrlila i nasmijala se zajedno sa mnom. Napokon je sve sjedalo na svoje mjesto. Na Tamaru nisam više mislila, Kath je zatvorila tu rupu koja je stajala na srcu. Znala sam da je rupa zacijelila jer je tako lako bilo pričati s Kath, tako je lako bilo smijati se s njom.

Gledala sam je kako zamišljeno promatra par s djecom nasuprot nas, njezina crna duga kosa vijorila se na laganom vjetru, a njene plave oči sada su bile pune čežnje. Čitala sam je kao otvorenu knjigu, znala sam da čezne za svojim djetinstvom, za ocem koji nikada nije bio tu uz nju, znala sam da čezne za pravom obitelji, da oni budu na okupu, da otac govori o njoj s ponosom. Njemu je uvijek bio važniji posao, kada bi je pozvao kod sebe, vrijeme bi provodio na poslu, a ne s njom, vidjela sam da joj nedostaje.

Sada su se njene pune usne stisnule u crtu, kao da u sebi zadržava sav onaj bijes koji se nakupio tokom godina, ali onda sam u kutu njezinih očiju vidjela mali sjaj, suzu. To što sam mislila da je bijes, to je bila tuga, sve što je željela to je bila prava obitelj, baš kao ona preko puta. Spustila je glavu sakrivajući suze, nisam joj mogla dopustiti da pati, bila mi je draga, bila je tu kad nitko drugi nije.

„Kath, znam da plačeš i nemoj se skrivati, znam da sve što si željela bude obitelj..", podigla je glavu i pogledala me. „Nije uvijek obitelj i mama i tata i djeca, ponekad je to samo tata i djeca, a ponekad samo mama i djeca. Obitelj je ono što mi smatramo obitelji, a ne kako je drugi vide. Važna je ljubav." Gledala me u čudu, počela sam se pitati jesam li išta pogrešno rekla.

„Znam što misliš i vjerojatno si u pravu, ali nedostaje mi tata, to je sve što mi nedostaje da budem potpuna." Vidjela sam da joj nedostaje i znala sam da njega želi pored sebe, ali on joj je stvarao još veću bol.

„Posve je razumljivo da ti nedostaje, pa otac ti je, zaboga, ali nije bio tu kad ti je bio potreban, njegova ljubav nije usmjerena na tebe, već na njegov posao, zato prestani se žaliti, svoju ljubav prema njemu usmjeri na nešto bolje, nešto što će ti pomoći." Duboko u sebi željela sam da bude sretna, da ima sve što želi, ipak znala sam da je to nemoguće jer ja ne mogu nagovoriti njezinog oca da stane uz nju.

„Dođi Kath, idemo." Pogledala sam je i nasmiješila joj se, zagrlila sam je jer sam znala koliko joj je potreban zagrljaj.

***

Nakon onog dana Kath više nije spominjala oca, možda jer je shvatila da on nije tu i da se neće vratiti, možda jer sam je povrijedila onime što sam rekla. Nisam smjela biti tako gruba, samo sam joj željela pomoći, ne želim da pati, predobra je osoba da bi patila. Želim vidjeti sreću na njenom licu.

Ležala sam na krevetu i razmišljala gledajući u nebesko plavi strop moje sobe. Kada smo stigli ovdje uspjela sam nagovoriti mamu i tatu da naprave repliku moje sobe iz Australije. U sobi je bio veliki krevet, tv i ormar, ali najviše što sam željela iz stare sobe bili su moji crteži po zidovima.

Kako sam roditelje nagovorila da bude ista, dopustili su mi da nacrtam iste crteže koji su krasili moju sobu u Australiji, iako su znali da to nije dobra ideja. Ipak ja još uvijek mislim da je to bila dobra ideja, jer kad god bih se vratila ovdje imala sam osjećaj kao da nikuda nisam otišla, da sam još uvijek u Sydneyu, tamo gdje mi je i mjesto.

Prenulo me zvono na vratima, to je sigurno Kath, danas je dan kada ćemo se s mojim roditeljima dogovoriti da zajedno pođemo u Španjolsku. Iako znam da će me pustiti bilo bi u redu da popričamo i s njima. Mislim da će i njima skijanje ove godine i goditi bez mene. Otrčala sam otvoriti vrata, kad sam je vidjela zagrlila sam je, nekako mi je nedostajala.

„Hej, Nicky, ugušit ćeš me" procijedila je kroz zube, kada sam je pustila i pogledala je u šoku, nasmijala se iz sveg srca. „Hahaha, samo sam se šalila, nemoj me gledati kao da je netko umro." Shvatila sam da je sve bila šala.

„Kath, nemoj se nikada više tako šaliti sa mnom, zar želiš da mi srce stane?", upitala sam je posve ozbiljna.

„Hajde Nicky, znaš da nisam mislila ništa loše. Nemoj se ljutiti na mene." Napravila je puppy face, znala sam da tome neću moći dugo odoljeti pa sam prasnula u smijeh.

„Idemo u dnevnu, tata i mama nas tamo čekaju." Požurile smo u dnevnu sobu jer smo što prije željele riješiti sve da se u miru počnemo pakirati stvari i planirati što ćemo raditi u Španjolskoj.

„Mama, tata, Kath je stigla", vikala sam prije negoli sam ušla u dnevnu. Oni su tamo sjedili i došaptavali se, zaljubljeno se gledajući. Bilo mi je žao što sam to prekinula, ali željela sam da što prije riješimo pitanje Španjolske.

„Gospodine i gospođo Montgomery...", svečano je Kath progovorila, ali mama ju je prekinula i rekla „Katherine, slobodno nas zoveš imenima, već smo ti to rekli." Pogledala sam je ispod oka i primjetila njezino lice, izraz joj je govorio što ste me morali prekinuti dok sam imala hrabrosti. Zamalo sam se počela ponovno smijati.

„Ok, Eric i Leonarda, nadam se da vam je Nicky već nešto natuknula, ali ja ću vam sve ponoviti. Dakle, za božićne praznike putujem kod tate i stvarno bih željela da Nicole pođe sa mnom, ne želim ih provesti sama, jer je moj tata većinom na poslu. Mogu se samo nadati da će i božićni ručak biti kod kuće." Ovo zadnje tiho je nadodala za sebe, ali ja sam znala što to znači. Ipak nadala sam se da roditelji neće duljiti ovu priču, tako da mi možemo otići u moju sobu i planirati.

„Katherine, znaš i sama da Nicole smije ići s tobom, ali stvarno ne želimo da smeta tvome ocu." Vidjela sam na Kath da joj pomalo smeta što mama tako govori, ali ipak joj nije ništa krivo rekla.

„Nikako neće smetati, već sam ja tati rekla da će doći sa mnom i složio se s time. Hvala vam puno što ste joj dopustili da ide sa mnom." Zahvalno je pogledala mamu i tatu, ali stvarno sam morala prekinuti tu tišinu.

„Hvala ti mama i tebi tata, ali da li bi Kath mogla prespavati, da možemo početi planirati, znate već..." osmjehnula sam se i čekala potvrdan odgovor, kada je mama kimnula zagrlila sam nju i tatu, uhvatila Kath za ruku i pojurile smo stubama u moju sobu.

RI3'Z

And They Lived Happily Ever After!!Where stories live. Discover now