Maddie:"Ajme ukočila sam se!!" čujem ju kako cvili pa otvorim oči i shvatim da ležim na njoj.
Analea:"Rekla bih ti da mi je žao,ali nije." nasmijem joj se i isplazim jezik na što me ona iz šale udari.
Maddie:"Ustani sad stvarno." kaže malo ozbiljnije pa se ja malo protegnem i ustanem s nje te se zaputim prema sobi da se obučem.
Analea:"Želiš da idemo danas nekud ili si već isplanirala nešto??!" vičem joj dok navlačim novo donje rublje na sebe.
Maddie:"Želim.Možemo u Puls večeras ako želiš." čujem joj glas sve jače pa shvaćam da ide prema sobi.
Analea:"Stvarno nemam volje za to nakon ovog svega.Samo želim da sjedimo doma i jedemo." kažem joj a ona se nasloni na štok vrata i glasno nasmije.
Ja ne mogu izdržati kad vidim kako joj kosa izgleda pa se počnem glasno smijati s njom ali me u tome prekine zvono na vratima.Osmijeh mi odmah isčezne i zamijeni ga nekakav strah.
Analea:"Idi ti molim te.Ako je Saša reci da me nema,da spavam.Izmisli nešto." kažem joj a ona kimne glavom i izađe iz sobe.
Maddie zna biti jako uvjerljiva ako želi tako da se molim da će ako je došao povjerovati u njene laži i otići jer stvarno nemam živaca,a ni volje gledati ga.
Stavim ruke u kosu i počnem koračati lijevo desno dok čekam Maddie da se vrati nazad.
Saša:"Jebeno ne laži!Znam da je tu!" začujem njegov iziritirani glas pa se ukipim i ostanem stajati na mjestu dok mi je pogled prikovan za vrata.
Maddie:"Ti seronjo!Ako sam ti rekla da je nema onda je nema!!" vikne i onda čujem kako je nešto lupilo pa izletim iz sobe i prizor kojeg zateknem me čak malo i nasmije.
Saša leži na podu.
Analea:"Prestanite se derati,ima još ljudi ovdje.I što ti radiš na podu?" pitam ga i usmjerim svoj pogled na Maddie koja se zadovljno smješka.
Saša:"Gurnula me." pokaže prstom na Maddie i ustane te otrese svoju majicu i traperice.Kreten.
Maddie:"Popiknuo si se ti lažljivče jedan maloumni!" opet krene vikati na njega pa dođem do nje i stavim joj ruku na usta u namjeri da ju barem malo ušutkam.
Analea:"Tiše malo.Rekla sam vam već da nismo sami ovdje.Stvarno ne želim da me izbace odavde Maddie.Znaš dobro u kakvoj sam situaciji." govorim joj i ona samo kima glavom i odjednom poliže moju ruku na što ja odskočim i pogledam ju gadljivo.
Kad smo bile manje uvijek je to radila iako je znala da to mrzim.I dan danasa nije prestala.
Maddie:"Volim te." kaže i nasmije se i ja postanem svjesna Sašine prisutnosti pa se okrenem prema njemu i shvatim da on već uveliko bulji u mene.
Analea:"Što želiš?"
Saša:"Znaš ti dobro što." kaže nekako perverzno i krene koračati prema meni a ja idem u natrag i kad ispruži ruku da me dohvati ja se sapletem o vlastite noge i završim na podu.
Pogledam u Maddie koja izgleda kao da će se uguši od smijeha pa se počnem smijati s njom opet.
Analea:"A da mi pomogneš malo ovdje!?" viknem joj kroz smijeh i ona samo odmahne glavom i nastavi se smijati.
Saša:"Jesi u redu?" pita me i krene prema meni ali ja stavim ruku ispred sebe kao znak da mi ne prilazi.
Analea:"Ne prilazi.Mogu sama." kažem otresito i ustanem "Možemo samo obaviti ovo da me pustiš na miru?" pitam ka i on kimnr glavom i krene prema vratima.
Ne znam od kud mi ovolike promjene raspoloženja kad je on u pitanju.Malo se trudim biti hladna,malo plačem a sad jednostavno kao da me boli briga što će se desiti.
Analea:"Nazvat ću te i zaključaj vrata kad izlaziš." kažem joj dok skupa sa Sašom idem van a ona kimne glavom i pošalje mi zračnu pusu. "Samo mi nemoj reći da opet idemo k tebi doma." govorim mu dok ulazim s njim u auto te ga on pokreće i krene.
Saša:"Ne.Idemo u hotel." kaže smireno i pogled me na kratko pa prebaci pogled na cestu.
Analea:"Mogu pustiti pjesme?" pitam i pokažem na radio a on me opet pogleda,ali ovaj put zbunjeno. "No?Mogu ili?"
Saša:"Da naravno.Samo mi je malo čudno od kud ovolika smirenost odjednom.Mislio sam da ćeš plakati i histerizirati."
Ne želim se obazirati na njegove provokacije pa se malo ispružim i upalim radio.Svira jedna od mojih omiljenih pjesama.
Analea:" Come on skinny love just last the year
Pour a little salt we were never here
My, my, my, my, my, my, my, my
Staring at the sink of blood and crushed veneer.
I tell my love to wreck it all
Cut out all the ropes and let me fall
My, my, my, my, my, my, my, my
Right in the moment this order's tall
I told you to be patient
I told you to be fine
I told you to be balanced
I told you to be kind
In the morning I'll be with you
But it will be a different kind
I'll be holding all the tickets
And you'll be owning all the fines
Come on skinny love what happened here
Suckle on the hope in lite brassiere
My, my, my, my, my, my, my, my
Sullen load is full; so slow on the split
I told you to be patient
I told you to be fine
I told you to be balanced
I told you to be kind
Now all your love is wasted?
Then who the hell was I?
Cause now I'm breaking at the britches
And at the end of all your lines
Who will love you?
Who will fight?
Who will fall far behind?
Come on skinny love
My, my, my, my, my, my, my, my..." . pjevam i nije me briga što me Saša gleda kao da sam pala s Marsa.
"Sto me gledaš tako?". obratim mu se namršteno kad pjesma završi.
Sada:"Nisam mislio da znaš pjevati." kaže
Analea:" Pa kad si budala. ". ma znam zašto ali imam ga ogromnu potrebu vrjeđati.
Saša:" Opa,pa sad se i vrjeđamo." kaze nasmješeno i mogu zaključiti da ga moje nerviranje zabavlja pa odlučim utonuti u sjedalo i šutiti dok ne dođemo do hotela.
(...)
Ušli smo u sobu i Saša mi nije dao ni vremena da pogledam kako išta izgleda nego je odmah navalio na mene kao da nije jeo tri dana.
Analea:"Lakše malo.". obratim mu se ali on umjesto da uspori,poljubi me ravno u usta.
Ja samo stojim pa izgleda kao da ljubi nekakvu lutku na napuhavanje a ne živu osobu.
Shvatio je da uopće ne reagiram ni trunčicu pa se namrštio i grubo me povukao prema krevetu.
Saša:"Ostani stajati." kaže i sjedne na krevet ostavljajući mene da stojim
Malo se podigne i skine hlače skupa s gaćama i njegov k*rac ostane visoko u zraku.
Kako može biti tako napaljen svo vrijeme?
Saša:"Klekni." kaže i opet me naglo povuče za ruku.
Padnem na koljena i malo me zabole pa tiho projecam ali njega to ne sprječava u njegovom daljnjem naumu.
Grubo uhvati moju kosu i nekako me natjera da otvorim usta i ugura mi svoj k*rac u njih.
Prvo ga gura malo sporo i ne do kraja ,ali onda ga u jednom trenutku gurne skroz i ja se krenem gušiti.
Počnem ga udarati jer me doslovno njegov k*rac udara u grlo i onemogućava mi disanje,ali on samo nastavlja stenjati i gurati moju glavu prema dolje.
Oči mi zasuze i on pusti moju glavu a ja ju naglo odmaknem i uzmem veliku količinu zraka.
Sada:"Ne udaraj me više ti droljo mala." zareži kroz zube i opet učini isto sto je i prije par sekundi.
Zašto me ovako muči?Zašto je bezobrazan odjednom?Zašto ja?
Puno mi se pitanja vrti po glavi dok mi on na neki način siluje usta i vidi se da uživa.
Nabije mi ga u usta još par puta što opet uzrokuje moje gušenje,a onda me podigne i u meni nevjerojatnoj brzini skine i uđe u mene.
Saša svakim svojim nasrtajem stenje sve glasnije a ja plačem.
Osjećam kao da mi netko para utrobu iznutra i bol mi postaje sve nesnošljivija.
Analea: "Stani.Boli me jako."
Sada:"To je samo kurac.Sex nije namijenjen za bol tako da prestani lagati."
Analea:"Ozbiljno ti govorim." procvilim zadnji dio jer osjetim njegovu ruku dolje.
Na neki način masira moj klitoris i bol se smanjuje ,ali je i dalje prisutna.
Sada:"Bolje?" pita nježno i jednostavno ne mogu vjerovati da me prije par sekundi nazvao onako ružno.
Analea:"Mhm." kažem mu i pokušam ne zastenjati.
Ne smijem uživati u ovome.Ne smijem dopustiti da on vidi da mi se sviđa.
Saša:"Znam da ti se sviđa...". šapne mi na uho i onda se još par puta naglo zabije u mene te svrši i legne pored mene.
Analea:"Mogu sad doma?" pitam ga nakon par minuta kad napokon dođen sebi i shvatim koje gluposti ja zapravo radim.
Saša:" Možeš.Doći ću sutra opet.Možda čak i večeras.". kaže smireno i stavi nogu na moje bedro i počne raditi male kružiće na njemu.
Ustanem s kreveta i počnem oblačiti sve što je skinuo s mene i nije me briga što me on gleda ajmo reći golu.
Znam da sam zgodna i da se ljudima sviđa moje tijelo,a ne vjerujem da je i Saša izuzetak u tome.